| O DUBROVNIKU |
|
Kada prvi put stignete u Dubrovnik, još dok
prelijećete grad prije nego što vaš avion sleti u dubrovačku
zračnu luku, pogled na taj stari grad i njegove masivne kamene
zidine, ostavit će vas bez daha. Približavajući se staroj
jezgri osjetit ćete duh mora i prapovijesti, antike i starog
Rima otkad datiraju najstariji ostaci naselja na području
današnjeg grada.
|
|
Prolazeći kroz
jedan od dva ulaza u stari grad, vratit ćete se u prošlost. Još
od VII st. ta velika metalna vrata štitila su Dubrovčane od
Slavena, Avara, Arapa i Mlečana.
|
 |
 |
Unutar zidina možete pronaći
pravo blago u svakom kutku; ostatke iz helenističkog i
bizantskog razdoblja, rano srednjevjekovnu
|
|
baziliku s
krstionicom, antičku luku iz I st. na mjestu današnje gradske
luke. Dubrovnik je bio grad trgovine, brodarstva, diplomacije,
te vojno središte. Stari grad također je poznat po velikom
broju crkava unutar zidina. Svaki taj božji hram ima svoju
zanimljivu priču, a ljepota kipova i reljefa u unutrašnjosti
crkava ostavit će vas bez daha dok ih začuđeno i s divljenjem
promatrate.
|
 |
|
Dubrovnik je
imao vješte graditelje i arhitekte koji su još prije mnogo
stoljeća stvarali čuda koja bi i danas bila teško izvediva.
|
|
Papa Grgur V
proglasio je Dubrovačku biskupiju nadbiskupijom u X. st., a
1022 g. je Papa Benedikt VIII potvrdio nadležnost dubrovačkog
nadbiskupa, što je ujedno i najstariji pisani dokument
dubrovačkog arhiva. Crkveni sabor u Baselu 1433. g. dodjeljuje
Republici ekskluzivno pravo trgovine s islamskim zemljama. Time
Dubrovačka Republika postaje druga najbogatija u Europi, odmah
iza Mletačke.
|
|
Nažalost time
Grad postaje zanimljiviji neprijatelju koji svim silama
pokušava prodrijeti u zidine. Dok šećete gradom i danas možete
osjetiti duh zajedništva među stanovnicima.
|
 |
|
Oni su
stoljećima sudjelovali u stvaranju zidina i tvrđava oko Grada.
Svatko tko bi ulazio u Grad, donio bi sa sobom po jedan kamen
za njihovu izgradnju, a jedina svrha zidina bila je da ih
obrane od osvajača željnih bogatstva. Tada je budućnost bila
puno nesigurnija nego danas, ljudi su više ovisili jedni o
drugima.
|
 |
Zapovjednici
tvrđava mijenjali su se svaki mjesec da bi se izbjegla izdaja,
što na neki način potvrđuje natpis iznad ulaza u tvrđavu
Lovrijenac: ''Non bene pro toto libertas venditur auro'', što
znači: ''Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato svijeta''.
|
|
No Dubrovčani
se nisu bavili samo trgovinom, diplomacijom, pomorstvom i
politikom. Grad je najviše ponosan na svoje kulturno nasljeđe.
Iznjedrio je mnoga slavna imena poznata u svijetu kao što su
književnici Marin Držić i Ivan Gundulić, znanstvenici Ruđer
Bošković i Marin Getaldić, Benedikt Kotruljević i kompozitor
Luka Sorkočević.
|
|
Tijekom cijele
godine možete uživati u mnogobrojnim izložbama, koncertima
klasične glazbe, kazališnim predstavama i festivalima. Mnoge
priredbe ljeti se izvode na otvorenom, unutar zidina tvrđava i
na trgovima.
|
 |
 |
 |
|
Takav ambijent
daje im poseban ugođaj ispod večernjeg neba uz topli morski
povjetarac. Najpoznatiji je Dubrovački festival i izvedba
Hamleta u tvrđavi Lovrijenac.
|
 |
Nezaobilazna
su i mnogobrojna mjesta gastronomskih užitaka ispod zidina, u
gradskoj luci i visoko u tvrđavama.
|
|
Možete probati
domaće specijalitete, plodove Jadranskog mora i vrhunska vina
autohtonih sorti po kojima su poznati Konavoska dolina i
poluotok Pelješac.
|
|
Za potpuni
doživljaj starog Grada prošećite se gradskim zidinama i uspnite
se na brdo Srđ iznad Grada gdje ćete ga vidjeti kao na dlanu,
te osjetiti djelić onoga što je u svojim stihovima opisao Ivan
Gundulić:
|
''O
lijepa, o draga, o slatka slobodo,
Dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do,
Uzroče istini od naše sve slave.
Uresu jedini od ove Dubrave,
Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
Ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti''. |
 |
|
|
